Zagrebački velesajam – 70 godina na desnoj obali Save
22. rujna 2026. – 18. listopada 2026.
Radno vrijeme izložbe:
Ponedjeljak – petak 18 do 21
Subota i nedjelja 11 do 17
Iz kataloga izložbe:
"Zagrebački velesajam danas je prostor neobične nepomičnosti. Velik i jasno omeđen, a ipak uklopljen u grad koji ga je odavno okružio, funkcionira kao skup prostora različitih namjena i intenziteta korištenja. U njegovim su paviljonima skladišta, muzejski depoi, sportske dvorane, škola, vrtić i igraonice; u nekima se još uvijek izlaže i trguje, dok su drugi zatvoreni i zapušteni. Sajamski ritam koji ih je povezivao oslabio je, a prostor zamišljen kao cjelina danas doživljavamo fragmentarno.
Upravo zbog njegove fizičke prisutnosti lako je previdjeti kojom je brzinom taj prostor nastao. Današnje paviljone, ceste i zelenilo čitamo kao zatečene dijelove grada, premda ih prije sedamdeset godina nije bilo. Još početkom 1956. na njihovu su se mjestu prostirala polja, gotovo bez prometnih i infrastrukturnih veza sa Zagrebom.
„Mislim da je potrebno posebno istaći i radni elan uložen da se plan izgradnje Velesajma na ovoj novoj lokaciji što prije ostvari; o tome dovoljno jasno govori činjenica što se otvorenje ovogodišnjeg Velesajma održava upravo na ovom mjestu, gdje su se još prije pola godine zelenila polja bez ikakvih komunikacionih vez s gradom.“
Većeslav Holjevac, 1956.
Zagrebački velesajam ovoga rujna obilježava 70 godina na novozagrebačkoj lokaciji i čak 117 godina postojanja. Ta povijest, kao i povijest sajmovanja u Zagrebu, obvezuje nas da je ponovno učinimo vidljivom. Ovom se izložbom vraćamo trenutku samog preseljenja. Preseljenje Zagrebačkog velesajma i otvaranje njegova novog prostora na desnoj obali Save 1956. bili su rezultat gospodarskih i političkih odluka, ali i desetljeća promišljanja i oblikovanja prekosavskog prostora."
O autorima
Melita Čavlović
Sonja Leboš
Dr.sc. Sonja Leboš obranila je doktorsku disertaciju naslova “Grad na filmu, film u gradu: Zagreb 1941.-1991., kulturno-antropološka perspektiva” u studenom 2022. godine. Diplomirana kulturalna antropologinja te hispanistica, ekspert za kulturni turizam, likovna pedagoginja, studirala je i scenografiju i arhitekturu u Pragu i Zagrebu. Njene aktivnosti kreću se u području kulturalnih i urbanih studija, obrazovanja i produkcije u kulturi i umjetnosti, vizualne i urbane antropologije te analize diskursa, a kustosko-umjetničko i znanstveno djelovanje u području javnog kulturnog rada na međama narativnog urbanizma i vizualnih umjetnosti, dizajna, teorije i prakse performativnosti, filma i novih medija.
Lana Lovrenčić
CV ovdje